Današnji je dvorac u Valpovu nastao tijekom prve polovice 18. stoljeća pregradnjom i dogradnjom srednjovjekovne utvrde od koje su očuvani dijelovi vanjskih bedema, temelji i zidovi kasnogotičke kapele te okrugla obrambena kula, izgrađeni početkom 15. stoljeća.

Valpovačka feudalna gospoštija krajem 14. stoljeća dolazi u posjed velikaške obitelji mačvanskog bana Ivana Morovića koji na samom početku 15. stoljeća na mjestu današnjeg dvorca gradi utvrdu okruženu dubokim obrambenim opkopima, ispunjenim vodom iz obližnje rijeke Karašice, tzv. nizinski Wasserburg. Tlocrt tvrđave u obliku nepravilnog izduženog trokuta i po nekoliko metara debeli vanjski zidovi diktirali su sve kasnije pregradnje i ostali, iako djelomice prekriveni baroknim plaštem, gotovo u cijelosti očuvani do danas. Tako je stvorena jedinstvena i povijesno-arhitektonski vrlo vrijedna srednjovjekovno-barokna cjelina koja je danas jedan od najznačajnijih spomeničkih kompleksa profane arhitekture sjeverne Hrvatske.

Tijekom prve polovice 18. stoljeća baruni Prandau, novi vlasnici vlastelinstva, daju obnoviti oštećenu utvrdu, a na ostacima južnog krila grade monumentalnu baroknu pročelnu palaču s centralno isturenim tornjem, visokim 37 metara. Barokna pročelna palača teško je stradala u požaru na Silvestrovo 1801. godine, nakon čega je obnovljena, djelomično i u klasicističkom duhu. Dvorac je 1885. godine ženidbenim vezama prešao u vlasništvo grofovske obitelji Normann od Ehrenfelsa. Tada je imao ukupno 62 prostorije i, zajedno s unutrašnjim dvorištem, tlocrtnu površinu od 4031 m2. Budući da se od tada ništa bitno nije mijenjalo, takav su tlocrtni ustroj i površina sačuvani do danas, što ovaj dvorac svrstava među najveće u Hrvatskoj, dok za njim zaostaju svi drugi slavonski dvorci. (Damir Stanić)

Muzej Valpovštine

U dvorcu je od 1956. godine smješten Muzej Valpovštine koji posjeduje oko 3000 eksponata u nekoliko zbirki (povijesna, arheološka, lovačka, etnografska, zoološko-geološka te zbirka zanatstva i umjetničkog obrta).

Redovita muzejsko-galerijska djelatnost odvijala se do 1991. godine, kada su eksponati, zbog započete obnove dvorca, a nedugo zatim i neposredne ratne opasnosti, pohranjeni u depoe. Rat i njegove posljedice usporili su obnovu dvorca i ponovno stavljanje Muzeja u funkciju.

Od siječnja 2006. godine ponovno je zaposlen kustos, a započeta je i revizija muzejske građe. Iako stalnog postava još uvijek nema, najvredniji eksponat ovog muzeja – sam srednjovjekovno-barokni kompleks valpovačkog dvorca, otvoren je za posjetitelje koji mogu razgledavati srednjovjekovnu kulu, dvorsku kapelu, istočno dvorišno krilo i perivoj pred dvorcem. (Damir Stanić)

Perivoj uz valpovački dvorac

Valpovački perivoj jedan je od najvrednijih povijesnih perivoja kontinentalne Hrvatske. Nastao je kao parkovni prostor dvorca s kojim čini jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu. Početkom 19. stoljeća dio nekadašnje barokne park-šume i lovišta Zvjerinjak preoblikovan je u prostrani pejsažni perivoj koji se na oko 25 ha ljevkasto širi od dvorca prema jugu.

Ta barokna park-šuma i lovište Zvjerinjak sa zvjezdastim raskrižjem, čiji se tragovi i danas naziru, jedinstveni je spomenik barokne parkovne arhitekture u Hrvatskoj. Dokaz je da su u ovom dijelu Hrvatske u 18. stoljeću postojali lovački parkovi sa zvjezdastim baroknim predloškom, uobičajenim u europskim baroknim vrtovima 17. i 18. stoljeća. Valpovačka «zvijezda» baroknog perivoja čak je starija od one oblikovane 1787. godine u zagrebačkom perivoju Maksimir.

Vrijednost valpovačkog perivoja očituje se u očuvanosti izvornog tipa engleskih pejzažnih perivoja, što je u parkovnom naslijeđu Hrvatske rijetkost. Proglašen je hortikulturnim spomenikom prirodne i vrtne arhitekture. (Damir Stanić)

Nekadašnji vlastelinski kompleks

Pored utvrde i dvorca te perivoja, koji sami čine veliku i vrijednu povijesno-arhitektonsku cjelinu, po ulicama Valpova i okolnih naselja sačuvani su i mnogi drugi objekti nekadašnjeg velikog vlastelinskog kompleksa. To su: kasnobarokna katnica starog hotela, vlastelinskog gostinjca i svratišta, historicistička kurija Normann, impozantan kompleks kasnobaroknih konjušnica te gospodarski objekti u samom Valpovu.

Osim u Valpovu, gospodarske i druge zgrade nekadašnjeg vlastelinskog kompleksa nalaze se u gotovo svakom većem selu na prostoru bivšeg vlastelinstva, a u okolnim šumama bilo je više vlastelinskih lovačkih kuća. Po svojoj ukupnoj vrijednosti nekadašnji vlastelinski kompleks, razasut Valpovom i okolnim naseljima, daleko prelazi granice lokalne sredine i zajedno s dvorcem i perivojem zauzima vrlo istaknuto mjesto u ukupnoj kulturno-povijesnoj baštini Hrvatske, a napose Slavonije. (Damir Stanić)